Alumni zajednica
Head of Identity and Communication Unit and Member of Management Team, UniCredit Bank Serbia

Svetlana Bunčić

Biografija i iskustvo

Diplomirala sam psihologiju 2001. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a zvanje Master upravljanja poslovanjem stekla 2020. godine na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu, sa temom “Primena principa bihejvioralne ekonomije pri formulaciji komunikacionih poruka” pod mentorstvom prof. dr Milice Kostić Stanković.

U svom višegodišnjem iskustvu istraživala sam, učila i sticala iskustva o marketingu i komunikacijama, ali i o ljudima. Da se ne bavim ovim poslom bila bih nastavnica ili terapeut, što u stvari sve pomalo i jesam, kroz različite uloge u životu.

Za uspeh je potrebno da umemo da sanjarimo i maštamo, i da smo spremni da vredno i naporno radimo i da verujemo, da svoje pokretače neprekidno dopunjujemo. Hm, nije ni malo. Ali je zato mnogo lakše biti srećan jer, za sreću je dovoljno da smo zahvalni za sve što danas, u ovom trenutku jesmo.

Ne znam da li je to životni moto, ali znam da je reč sve, a moja reč je Promena i uvek na bolje. Heroj je za mene svako ko se suprotstavi formi naspram suštine, ko podigne glavu i glas i nazove stvari pravim imenom. U svakom kontekstu i svakom istorijskom trenutku, u svakom danu, ko se suprotstavi nepravdi, pobedi neistinu i sebe kada treba.

Nema jedne knjige, već stotine obožavanih. I sve je to jedna knjiga koju piše čovečanstvo o spoznaji o svetu i ljudima. Studije su najlepši period u životu i privilegija je što možemo da ponavljamo iskustvo i produžavamo školske dane. Kolege sa studija su ono što pravi razliku u celom životu.

Ako izuzmem Marketing i odnose sa javnošću, od predmeta bih izdvojila Liderstvo jer je to oblast koja osim komunikacije na idealan način spaja moje dve pasije: ljudsku psihologiju i biznis. Najlepša sećanja su vezana za noći pred ispit: nekada za stolom uz lampu, nekada u besomučnom trošenju vremena na besmislenu viber prepisku “grupe za učenje” ili one najslađe iz noćnog izlaska uz laganu tremu i grižu savesti.

Intervju sa Alumnistom

Q:

Koje su to strategije, po Vama, koje kompanija u kojoj radite koristi u kriznim situacijama kako bi bila predstavljena pozitivno u javnosti?
Nemanja Vlašković, četvrta godina, Menadžment

A:
Dragi Nemanja, već neko vreme u kompaniji nisam zadužena direktno za kriznu komunikaciju i time se u NIS-u bave kolege u Centru za odnose sa javnošću. Na žalost ne mogu da odgovorim na Vaše pitanje koju strategiju oni koriste. Nadam se da će biti prilike da Vam oni sami predstave strategiju i njene ključne elemente.
Q:

Možete li nam objasniti značaj efektivne komunikacije, bilo horizontalne, bilo vertikalne, u multinacionalnoj kompaniji kao što je NIS?
Selena Stanojević, četvrta godina, Menadžment

A:
Draga Selena, svaka kompanija je jedan svet u malom, a da bi se svet okretao i pokretao potrebna je jedna dobra, motivišuća priča u koju se veruje. Svako od nas u toj organizaciji treba da dobije svoj deo priče koji odgovara baš na njegove nedoumice i pokreće baš njegove zupčanike. To je veoma zahtevan, odgovaran i važan posao, kreativan, ali i matematički. U strateškom delu spor, dubok i pronicljiv, a u operativnom smislu brz, efikasan i hirurški precizan. Nekada se čini kao nemoguća misija, a nekada kao najlepši tango koga igra takmičarski par na svetskom prvenstvu.
Q:

Koje su ključne osobine i kompetencije koje neko na Vašoj poziciji mora da poseduje?
Lidija Biševac, treća godina, Menadžment

A:
Draga Lidija, sve češće se danas govori o tome da su grupe stejkholdera, u stvari ništa drugo nego ciljne komunikacione javnosti. Posmatramo ih kao potrošače, kupce, partnere, bilo koju ciljnu javnost. Zbog toga, potrebno je da osoba na ovoj poziciji razume načine na koje će identifikovati očekivanja zainteresovanih strana, šta oni danas misle o nama, čime su zadovoljni ili šta nam zameraju. Tu ubrajamo znanja vezana za istraživanja ciljnih javnosti, kao i empatičnost u uosećavanju toga šta je za koju grupu ključno važno. Strateško razmišljanje je presudno u tome da razumemo kako želimo da budemo percipirani od strane koje grupe i zbog čega nam je to potrebno, tj. koji poslovni cilj time postižemo. Planiranje ključnih aktivnosti, poruka, akcija kojima ćemo postići ono što želimo je sledeća važna tačka. Moramo razumeti koje aktivnosti će doprineti kreiranju željene slike, a koje možda nisu relevantne ili nisu neophodne. Praćenje rezultata i postignutih ciljeva je preduslov za dalji rad i korigovanje plana i poruka u hodu. Otvorenost, empatičnost, preduzimljivost, ali i analitičnost uz pažljivo i pomno slušanje i osluškivanje.
Q:

Koje su Vaše omiljene dnevne aktivnosti koje obavljate na svom radnom mestu?
Petra Tripković, treća godina, Menadžment

A:
Draga Petra, hvala Vam na ovom pitanju. Najviše volim aktivnosti kada je veći tim uključen u radu na nekom novom izazovnom projektu. Faza u kojoj tek počinjemo da slažemo slagalicu i nalazimo se pred hrpom malih komadića bez njihove jasne međusobne povezanosti je najlepši osećaj koji me dan danas posebno motiviše. Slika koja nastaje je u početku čista mašta.
Q:

Da li postoji jedna zajednička potreba svih stejkholdera koji imaju interakciju sa Vašom organizacijom?
Milena Gašić, treća godina, Menadžment

A:
Draga Milena, Vaše pitanje je veoma dobro jer danas obično tražimo razlike i suprotstavljene stavove. Rekla bih da je suštinski zajednički interes svih naših zainteresovanih strana to da kompanija uspešno i održivo posluje. Kroz dobar poslovni rezultat i uspeh na tržištu obezbeđujemo radna mesta, zadovoljstvo radnika, plaćaju se porezi i doprinosi, takse. Kompanija ulaže u razvoj, novu opremu, ekološke projekte, čime se čuva životna sredina. Ukoliko uspešno poslujemo dobrobiti koje kompanija donosi za širu društvenu zajednicu su višestruke, a akcionari takođe nemaju primedbe. Ili što bi rekli „ništa ne uspeva tako dobro, kao uspeh.“

Ostali alumnisti

Vidi sve →